Najglasniji i najtiši gradovi na svijetu

📖 Vrijeme čitanja: 8 min i 44 s

Možda si redovnik danju, a zabavan noću, ali u svakom slučaju, jedno je sigurno - živiš na planetu Zemlji. Barem zasad. (Suočimo se s istinom, gospodine Elon Musk!)

Nadajmo se da svijet može poslužiti i zvuku i tišini. Da biste pronašli ono što vaše srce želi, jednostavno morate promijeniti svoju fizičku lokaciju.

U velikoj orkestraciji života, gradovi su živahne note koje čine simfoniju zvuka. Od užurbanih ulica do spokojnih parkova, svako urbano središte ima svoj jedinstveni zvučni karakter.
Kako bismo vam pomogli pronaći svoju oazu zvuka, putovali smo svijetom, a sada želimo s vama podijeliti putovanje koje je otkrilo najglasnije i najtiše gradove diljem svijeta.

Bitne činjenice o City Soundu i Buka

Odjeci glazbe u urbanim kanjonima: U užurbanim gradovima poput New Yorka, visoke zgrade na mjestima poput Times Squarea mogu stvoriti jedinstven efekt gdje se zvukovi uličnih izvođača odbijaju od površina, čineći glazbu još življom i impresivnijom.

Šaputajuće galerije Züricha: Švicarski gradovi poput Züricha uveli su mirne zone unutar urbanog krajolika, nudeći namjenske prostore za mirno razmišljanje usred gradske vreve. Ove zone su poput tajnih oaza mira unutar gradske energije.

Nevidljiva umjetnost buke u Reykjaviku: Reykjavik, glavni grad Islanda, može se pohvaliti nedostatkom semafora, što doprinosi njegovoj mirnoj atmosferi. Ova odsutnost vizualne buke omogućuje stanovnicima i posjetiteljima da se usredotoče na ljepotu svoje okoline bez uobičajenih ometanja.

Prolazna priroda Wellington Roara: Wellington na Novom Zelandu doživljava "Wellington Roar", naziv za legendarne jake vjetrove. Ti udari vjetra mogu biti toliko snažni da čak mogu na trenutak podići ljude s tla, stvarajući neobičnu interakciju između vjetra i gradskog zvučnog krajolika.

Tokijski Crossing Crescendo: Na poznatim tokijskim uličnim prijelazima poput Shibuya Scramblea, buka ljudi koji prelaze cestu ponekad može doseći razine usporedive s bukom motorne pile, stvarajući jedinstveno i živopisno urbano slušno iskustvo.

Kako gradska buka utječe na naš mozak

Gradski zvukovi imaju dubok utjecaj na ljudski mozak i emocije. Stalna buka, poput trubljenja sirena i brbljanja, može dovesti do povećane razine stresa, pa čak i utjecati na mentalno blagostanje. Istraživanja su pokazala da izloženost kroničnoj gradskoj buci može doprinijeti pojačanoj anksioznosti i smanjenoj kognitivnoj funkciji.

Na primjer, simfonija auto alarma i građevinskih radova na njujorškom Times Squareu, iako ikonična, može previše stimulirati mozak, što potencijalno može dovesti do umora i smanjene koncentracije. Dok ovi živahni gradovi nude živopisne kulturne scene i dinamična iskustva, neumoljiva oluja buke naglašava važnost traženja mirnih mjesta usred gradske buke kako bi se zaštitilo mentalno blagostanje.

S druge strane, umirujuća odsutnost semafora u Reykjaviku na Islandu stvara spokojno okruženje koje omogućuje mozgu da se opusti i učinkovitije obrađuje informacije. U tim tihim gradovima, sklad između ljudske aktivnosti i nježnih zvukova prirode potiče okruženje u kojem cvjeta mentalno pomlađivanje, nudeći melem za modernu dušu.

Osim toga, organizirana učinkovitost japanskih željezničkih kolodvora, poput onih u Tokiju, pokazuje kako minimiziranje prekomjernih obavijesti može pružiti mentalni predah, omogućujući putnicima da se napune baterijama usred gradske vreve.

Urbano planiranje i zvučni pejzaži

Urbano planiranje igra ključnu ulogu u oblikovanju zvučnih pejzaža gradova, utječući i na glasnoću i na spokoj urbanih okruženja. Način na koji su gradovi dizajnirani - bilo da se radi o rasporedu cesta, koncentraciji visokih zgrada ili postavljanju zelenih površina - izravno utječe na razinu buke koju doživljavaju stanovnici. Gusto naseljena područja s ograničenom vegetacijom i gustim prometom imaju tendenciju pojačavanja buke, stvarajući glasnije zvučno okruženje. Studija koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija otkrila je da područja s lošim urbanističkim planiranjem često imaju razinu buke veću od 70 dB, što je štetno za ljudsko zdravlje.

S druge strane, gradovi koji uključuju zelene površine, zvučne barijere i strateško zoniranje mogu ublažiti učinke buke. Moderne tehnike urbanističkog planiranja, poput stvaranja tampon zona između stambenih i industrijskih područja, izgradnje fasada za prigušivanje buke na objektima i korištenja ulica s drvećem kao prirodnih apsorbera zvuka, pokazale su se učinkovitima u smanjenju gradske buke.

Nadalje, „mirne zone“, gdje se razina buke aktivno kontrolira, postaju sve češće u gradovima koji daju prioritet mentalnoj i fizičkoj dobrobiti svojih stanovnika. Zvučno izolirana infrastruktura i dizajn protoka prometa također igraju važnu ulogu u određivanju razine buke u urbanom području.

5 najglasnijih gradova

Najglasnije gradove često karakteriziraju užurbane tržnice, živopisna kulturna scena i skladan kaos koji proizlazi iz ispreplitanja milijuna života.

#5 Mexico City, Meksiko | 80+ dB*

Mariachi bendovi, ulični prodavači hrane i živahno ćaskanje lokalnog stanovništva stvaraju svečanu, dinamičnu atmosferu koja karakterizira zvučni identitet Mexico Cityja.
Zvuk Meksika: Zarazni zvuk gromoglasnih najava DJ-a "Sonidero" i živahne cumbia glazbe, u kombinaciji sa smijehom djece koja se igraju na trgu i mirisom ulične hrane, obuhvaća živahan i zajednički duh Mexico Cityja.

#4 New York, SAD | 80+ dB

Grad koji nikad ne spava može se pohvaliti simfonijom sirena, uličnih svirača i ritmičnog zveckanja vlakova podzemne željeznice. Užurbane ulice i živahan noćni život doprinose njegovom energičnom zvučnom profilu.
Zvuk New Yorka: Sinkopirani ritmovi bubnjanja glazbenika iz podzemne željeznice koji odjekuju podzemnim hodnicima, stapajući se s glasovima uličnih izvođača i stalnim pozadinskim brujanjem gradskog života, utjelovljuju raznolik i živahan zvučni krajolik New Yorka.

#3 Mumbai, Indija | 85+ dB

Ritam megacityja Mumbaija sastoji se od uličnih prodavača, užurbanih tržnica i stalnog zujanja vozila, tvoreći dinamičan zvučni krajolik koji utjelovljuje urbanu vitalnost.
Zvuk Mumbaija: Prepoznatljiv klopotavi ritam mumbaijskih lokalnih vlakova, isprekidan oduševljenim "dabbawalama" koji dozivaju upute i živahnim čavrljanjem putnika, simbolizira neumoljivu energiju grada.

#2 Delhi, Indija | 85+ dB

U Delhiju, trube i užurbani bazari doprinose živopisnoj kakofoniji. Užurbana energija tržnica i sveprisutni promet stvaraju bogatu tapiseriju gradske buke.
Zvuk Delhija: Ritmički kaos trubljenja, koji se miješa s pozivima užurbanih prodavača na tržnici i udaljenim odjekom tradicionalnih uličnih svirača, obuhvaća živopisni i višestruki zvučni krajolik Delhija.

#1Tokio, Japan | 90+ dB

Poznat po svom kultnom raskrižju Shibuya, energična buka Tokija je nepogrešiva. Zvukovi vlakova, prometa i živahnog uličnog života stapaju se u simfoniju urbane dinamike.
Zvuk TokijaMelodična melodija zvona odlazećeg vlaka na japanskom željezničkom kolodvoru, kombinirajući učinkovitost i eleganciju, obuhvaća spoj modernosti i tradicije Tokija.

Više o priči iza mjerenja dB-a pronađite ovdje

Utjecaj buke na zdravlje

Buka se sve više prepoznaje kao značajan problem javnog zdravstva. Studije su pokazale da izloženost visokim razinama buke, posebno u urbanim sredinama, može dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući stres, poremećaje spavanja, kardiovaskularne bolesti, pa čak i kognitivna oštećenja. Prema studiji Europske agencije za okoliš, dugotrajna izloženost razinama buke iznad 55 dB može povećati rizik od srčanih bolesti za 3%. Stanovnici najglasnijih gradova često prijavljuju višu razinu tjeskobe, razdražljivosti i poteškoća s koncentracijom, a sve to može proizaći iz stalne izloženosti buci.

Suprotno tome, najtiši gradovi, gdje buka rijetko prelazi 40 dB u stambenim područjima, nude značajne zdravstvene prednosti. Stanovnici tih područja doživljavaju nižu razinu stresa, bolju kvalitetu sna i poboljšano mentalno zdravlje. Mjere za ublažavanje buke, poput promicanja korištenja električnih vozila, uspostavljanja zelenih koridora i provođenja strogih propisa o buci, ključne su za poboljšanje zdravlja urbanih stanovnika. Gradovi poput Züricha i Beča već su proveli programe smanjenja buke koji su znatno poboljšali dobrobit njihovih stanovnika.

Regionalno zagađenje bukom: U fokusu gradovi Ujedinjenog Kraljevstva

Nedavne studije su osvijetlile razine buke u raznim gradovima Ujedinjenog Kraljevstva, ističući područja gdje su stanovnici posebno pogođeni bučni susjedi.

U Eastbourneu je, na primjer, između travnja 2020. i ožujka 2021. bilo 732 pritužbe na buku povezane sa susjedima, što je jednako 708 pritužbi na 100 000 ljudi.

Slično tome, u Worcesteru je u istom razdoblju bilo 339 pritužbi na buku, što je ukupno 77 pritužbi na 10 000 kućanstava. Blackpool je također izvijestio o značajnim brojkama, s 1196 pritužbi, što je ukupno 77 na 10 000 kućanstava.

Ove statistike naglašavaju rasprostranjenost buke u određenim regijama, naglašavajući potrebu za učinkovitim strategijama upravljanja bukom.

5 najtiših gradova

Mirni gradovi često nude mirno utočište od gradske vreve, gdje simfonija prirode zauzima središnje mjesto, a užurbanost života se smiruje.

#5 Zürich, Švicarska | Oko 35 dB

Züriška posvećenost mirnim zonama i spokojnom urbanističkom planiranju rezultira blagim zujanjem tramvaja i tihim šuštanjem drveća uz jezero, što doprinosi mirnoj zvučnoj atmosferi.

Zvuk Züricha: Lagano zujanje tramvaja koji glatko klize tračnicama miješa se s nježnim šuštanjem lišća na povjetarcu uz jezero.

#4 Castellfollit, Španjolska | Oko 30 dB

Castellfollittov tihi šarm u kontrastu je s njegovim dramatičnim okruženjem bazaltnih litica. Tiha okolina doprinosi njegovom spokojnom ambijentu.

Zvuk Castellfollita: Udaljeni zvuk ptičjeg pjeva koji odjekuje s dramatičnih bazaltnih litica stvara skladan kontrast s tihom okolinom.

#3 Wrangell, SAD | Oko 25 dB

Wrangell, smješten na Aljasci, nudi mir usred netaknute divljine i prirodne ljepote.

Zvuk WrangellaTiho škripanje koraka na netaknutim divljim stazama, praćeno udaljenim žuborom obližnje rijeke, obavija Wrangella zvučnim pokrivačem spokoja.

#2 Reykjavik, Island | Oko 25 dB

Mirnoću ovog spokojnog grada remeti samo šapat vjetra. Zvučni krajolik Reykjavika definiran je njegovim mirom, s minimalnim prometom i prevladavajućim osjećajem smirenosti.

Zvuk Reykjavika: Usred umirujućeg šaputanja vjetra, povremeno zvonjenje udaljenih crkvenih zvona odjekuje tišinom.

#1 Aurland, Norveška | Oko 20 dB

Aurland se ističe kao jedan od najtiših gradova. Smješten u udaljenom norveškom fjordu, njegovu prirodnu ljepotu prati zapanjujuća tišina.

Zvuk AurlandaZadivljujuću tišinu udaljenog fjorda Aurlanda prekida samo povremeni zvuk udaljenog vodopada ili nježno šuštanje lišća.

Namaste, norveški narode! A za ostale imamo puno rješenja za zvučnu izolaciju.

Kulturne i društvene implikacije razine buke

Razina buke u gradovima također nosi duboke kulturne i društvene implikacije. U mnogim kulturama buka nije samo ekološki problem, već dio svakodnevnog života i društvene interakcije. U užurbanim gradovima poput Mumbaija ili New Yorka, visoke razine buke često se prihvaćaju kao dio živahne gradske atmosfere, a stanovnici razvijaju veću toleranciju na zvuk. Nasuprot tome, u tišim gradovima poput Helsinkija ili Reykjavika, niže razine buke odražavaju kulturnu preferenciju za mirom, redom i osobnim prostorom.

Način na koji društva reguliraju buku također se uvelike razlikuje. U Japanu, gdje javni bonton snažno obeshrabruje glasno ponašanje, razine buke u gradovima održavaju se relativno niskima, čak i u gusto naseljenim područjima. Gradovi u Latinskoj Americi mogu imati veće razine buke, koje su često povezane s komunalnijim društvenim ponašanjem, poput kasnonoćnih okupljanja i otvorenih tržnica. Ovi kulturni stavovi prema buci utječu na urbane politike i provedbu propisa o buci, oblikujući cjelokupni zvučni krajolik grada i utječući na to kako njegovi stanovnici komuniciraju sa svojim okolišem.

Dakle, bez obzira pronalazite li utjehu u tihim uličicama Züricha ili plešete u ritmu užurbanih ulica Mumbaija, zapamtite da svaki decibel oslikava dušu grada. Prigrlite raznolikost zvuka i slavite simfoniju koja je život.

*BILJEŠKARazine dB su približne i mogu se uvelike razlikovati ovisno o lokaciji unutar grada, dobu dana i drugim čimbenicima. Važno je napomenuti da su to približne vrijednosti i mogu varirati ovisno o specifičnim uvjetima, lokacijama i stalnoj promjeni broja stanovnika.