Kako buka oblikuje emocije i ponašanje

📖 Vrijeme čitanja: 4 min i 18 sekundi

Neki zvukovi vas nasmiju. Drugi vam naježe kožu. Jedan jedini zvuk može vas smiriti ili čak ubrzati rad srca.

Zvuk putuje kroz vaše tijelo i ulazi u vaš mozak, oblikujući kako se osjećate, mislite i reagirate. Možda to ne primjećujete, ali vaše raspoloženje često prati zvukove oko vas.

Buka ima moć i može vas stresati, pomoći vam da se usredotočite ili vratiti uspomene koje ste zaboravili da imate.

Istražimo kako buka utječe na vaše emocije i ponašanje. Pogledat ćemo znanost koja stoji iza zvuka i mozga te što možete učiniti kako biste stvorili bolje, mirnije zvučno okruženje.

Kako procesi u mozgu zvuče emocionalno

Nisu svi zvukovi isti. Neki nas opuštaju. Neki nas čine tjeskobnima. To je zato što mozak odmah reagira na njih.

Zvuk dopire do vašeg mozga unutar 0,05 sekundi. To je brže nego što vaše oči mogu obraditi ono što vide. I ne dopire samo do jednog dijela vašeg mozga. Širi se i aktivira područja koja kontroliraju pamćenje, pažnju i, što je najvažnije, emocije.

Slušni put i limbički sustav

Nakon što zvuk uđe u vaše uši, putuje kroz slušni živac do moždanog debla. Odatle brzo stiže do limbičkog sustava. To je emocionalna jezgra vašeg mozga. To uključuje amigdalu, koja pomaže u otkrivanju prijetnji, i hipokampus, koji povezuje zvuk sa sjećanjima.

Zato vas plač bebe može napeti ili zato vas glas voljene osobe može učiniti sigurnima, čak i prije nego što shvatite što govore. Vaš emocionalni sustav reagira prije vašeg logičkog mozga.

Zašto neki zvukovi izazivaju snažne osjećaje

Određeni zvukovi su ugrađeni u nas. Glasni prasci, alarmi ili iznenadna tišina mogu izazvati reakciju borbe ili bijega. To su instinkti za preživljavanje. Mozak te zvukove tretira kao upozorenja.

Drugi zvukovi ugode. Tekuća voda, vjetar u drveću ili tiha melodija mogu usporiti otkucaje srca i pomoći vam da dublje dišete. Ti zvukovi govore mozgu: „Na sigurnom si.“ Isto vrijedi i u suprotnom smjeru. Ako je vaša okolina ispunjena bukom, to vaš mozak drži u stanju visoke pripravnosti.

Nevidljivi pritisak

Jeste li se ikada zapitali zašto se osjećate napeto nakon što provedete dan u bučnom kafiću ili u prepunom vlaku? Čak i kada mislimo da je isključujemo, buka utječe na nas. Pozadinski zvuk, posebno ako je glasan, nepredvidljiv ili stalan, može držati mozak u stanju stresa. Nažalost, s vremenom se to fizički i emocionalno akumulira.

Znanost o kroničnoj izloženosti buci

Jeste li ikada primijetili koliko je iscrpljujuće provesti cijeli dan u uredu otvorenog tipa ili hodati prometnom ulicom punom automobila koji trube? Čak i ako ne obraćate izravno pažnju na buku, vaš mozak obraća pažnju. Neprestano filtrira, blokira i skenira važne informacije, bez vašeg dopuštenja.

Ovaj pozadinski stres održava vaš živčani sustav budnim, a tijelo napetim. Studije su pokazale da kronična izloženost buci podiže razinu hormona stresa poput kortizola, koji s vremenom može utjecati na vaš san, srce i raspoloženje. Možda mislite da ste se „navikli na to“, ali vaš mozak nikada nije zapravo.

Studije pokazuju da ljudi izloženi visokim razinama buke imaju veću vjerojatnost da će iskusiti anksioznost, loš san, pa čak i viši krvni tlak. Svjetska zdravstvena organizacija povezuje dugotrajnu izloženost buci s kardiovaskularnim bolestima, posebno u bučnim urbanim područjima.

Kako umor od buke utječe na raspoloženje

Bučni prostori otežavaju koncentraciju i donošenje odluka. Povećavaju mentalni umor, posebno tijekom zadataka koji zahtijevaju fokus ili strpljenje. Zbog toga ljudi u uredima otvorenog tipa često prijavljuju da se osjećaju umornije i razdražljivije do kraja dana.

Previše buke također može promijeniti način na koji se ponašamo. Možemo se osjećati nemirnije, razdražljivije ili emocionalno iscrpljenije. Radi se o tome kako buka tjera vaš mozak da radi više nego što bi trebao.

Emocionalne koristi pozitivnih zvučnih pejzaža

Buka vas može iscrpiti, ali zvuk vas može i podići. Neka okruženja nam pomažu da se osjećamo smireno, usredotočeno, pa čak i radosno. Ovi pozitivni zvučni krajolici nisu samo ugodni i mijenjaju način na koji mozak i tijelo reagiraju na svijet.

Prirodni zvukovi i emocionalno resetiranje

Prirodni zvukovi poput vjetra, ptica, tekuće vode ili kiše imaju smirujući učinak na živčani sustav. Smanjuju broj otkucaja srca, napetost mišića i razinu hormona stresa. Ovi zvukovi daju mozgu signal da je sve u redu, da nema opasnosti.

Zato se prirodni zvuk koristi u aplikacijama za meditaciju, terapijama i bolničkim sobama za oporavak. Istraživanja pokazuju da čak i nekoliko minuta zvukova prirode može poboljšati raspoloženje i smanjiti anksioznost. Također pomažu mozgu da se resetira. Nakon stresnog zadatka ili bučnog okruženja, provođenje vremena u mirnom parku ili slušanje tihih snimaka prirode može smanjiti mentalni umor.

Uloga glazbe i akustičnih okruženja

Glazba je jedan od najmoćnijih alata za izražavanje emocija. Može nas energizirati, opustiti ili probuditi duboka sjećanja. Glazbena terapija koristi se za podršku mentalnom zdravlju, upravljanje boli, pa čak i poboljšanje pamćenja kod osoba s demencijom.

Ali osim glazbe, akustika prostora također je važno. Prostorija koja odjekuje ili pojačava oštre zvukove djeluje grubo i zamorno. Prostorija s mekom, uravnoteženom akustikom djeluje toplo, sigurno i gostoljubivo.

Zato okruženja osjetljiva na zvuk, poput škole, sobe za terapiju i domovi, počinju uključivati akustični dizajn. Ovi prostori koriste mekane materijale, zakrivljene površine i kontrolu ambijentalnog zvuka kako bi se ljudi osjećali ugodno.

Dizajniranje sa zvukom

Ako zvuk može promijeniti kako se osjećamo, onda bi prostori u kojima živimo i radimo trebali biti izgrađeni imajući zvuk na umu. Dobar dizajn zvuči dobro. A to može uvelike utjecati na to koliko se mirno, usredotočeno ili povezano osjećamo u nekom prostoru.

Smanjenje negativne buke

Prvi korak je smanjenje zvuka koji preplavljuje ili odvlači pažnju. Tvrde površine poput stakla, betona i pločica reflektiraju zvuk, čineći prostore glasnijima i kaotičnijima. Nasuprot tome, meke površine apsorbiraju višak zvuka.

Akustične ploče su još jedan učinkovit način kontrole oštre buke i jeke. Ne blokiraju zvuk u potpunosti, ali smanjuju oštrinu prostora. To vašem mozgu olakšava opuštanje, fokusiranje ili razgovor bez mentalnog naprezanja.

Ovi se paneli koriste u studijima za snimanje i učionicama, ali su korisni i u kućama otvorenog tipa, terapijskim uredima, pa čak i spavaćim sobama. Male promjene, poput dodavanja materijala koji apsorbiraju zvuk ili zatvaranja bučnih kutova, mogu dramatično poboljšati dojam u sobi.

Poticanje pozitivnog akustičnog dizajna

Sljedeći korak je dodavanje zvuka koji umiruje i podržava. To može biti tiha glazba u pozadini, tihi ventilator ili nježno zujanje filtriranog bijelog šuma.Mogla bi to biti tišina s teksturom, gdje zvuk prirodno blijedi i ne odbija se oštro.

U senzorno prilagođenim prostorima, na primjer, kao što su sobe za terapiju, škole ili domovi prilagođeni neurodivergentnim osobama, zvuk se tretira s pažnjom. Ovi prostori izbjegavaju oštre zvukove i grade slojeve nježnog, predvidljivog zvuka. To pomaže ljudima da se osjećaju sigurno, uzemljeno i da imaju kontrolu.

Dizajniranje sa zvukom ne znači samo smanjenje buke. Radi se o stvaranju okruženja u kojem vaš mozak ne mora toliko naporno raditi, tako da se možete osjećati ugodnije u svom tijelu i umu.

Zvuk je posvuda. U pozadini je kada radite, kada se odmarate i kada razmišljate. Ali nikada nije samo pozadina. Oblikuje kako se osjećate, bez obzira primjećujete li to ili ne.

Buka vas može iscrpiti. Može vas umoriti, učiniti tjeskobnima ili vas dekoncentrirati. Ali pravi zvukovi mogu vas podići. Mogu smiriti vaše srce, pomoći vam da se koncentrirate ili donijeti osjećaj mira.

Razumijevanje kako zvuk utječe na vaše emocije znači da možete početi oblikovati svoju okolinu, a ne samo reagirati na nju. Možete smanjiti buku koja vas iscrpljuje i okružiti se zvukom koji vas podržava.

Jer kada slušaš svoj prostor, zapravo slušaš sebe!

Dodatna literatura i reference:

• Benfield, JA, Taff, BD, Newman, P. i Smyth, J. (2014). Prirodni zvuk olakšava oporavak od stresa. Časopis Američkog akustičkog društva, 135(1), EL15–EL20.

• Svjetska zdravstvena organizacija. (2018.). Smjernice za buku u okolišu za europsku regiju.